Kralj Stevan Tomašević je jedno od pet dramskih ostvarenja Miloša Perovića. Perovićev raspon interesovanja je bio ogroman, te se, pored pisanja drami, bavio još i pesništvom, pisanjem putopisa, filozofijom i pedagogijom. Zbog toga su njegova dela višedimenzionalna i mogu se tumačiti iz različitih perspektiva.
Dramu Kralj Stevan Tomašević proučavaoci često određuju kao istorijsku, što ona jednim svojim delom i jeste. Ono što je čini istorijskom jeste sama tema – pad Bosne i kratkotrajna vladavina poslednjeg bosanskog kralja Stevana Tomaševića (1461–1463). Likovi koji se u drami pojavljuju jesu istorijski, ali su oblikovani tako da se uklope u piščevu fikciju. Kada se sve to uzme u obzir, ne može se reći da je ova drama u potpunosti verodostojna stvarnim događajima, ali je izuzetno umetnički značajna.
Miloš Perović je bio veoma plodonosan stvaralac, ali, nažalost, do danas nije ostao dovoljno upamćen. O njegovom potencijalu i vrednosti govori i činjenica da je Bogdan Popović svrstao njegovu pesmu Našto misao u svoju Antologiju novije srpske lirike (1910). Njegova naklonost prema pesničkoj formi se uočava i u njegovim dramama. Kralj Stevan Tomašević je zapravo drama u stihu. Ona je napisana u jampskom desetercu (ponegde se javlja i jedanaesterac), koji upućuje na našu narodnu književnost i narodne epske pesme.
Glavni pokretač radnje jeste Stevanova lakomislenost i zaslepljujuća želja za vladanjem. Kralj donosi odluku da će Stevanu uskratiti vladavinu, pošto su mu dojavili da je pobegao sa bojnog polja, što on doživljava kao veliku nepravdu. Iz tog osećanja će se razviti mržnja i želja za osvetom. Ubistvo kralja naizgled donosi Stevanu sreću i ostvarenje želje – postaje novi kralj, ali će njegova vladavina biti kratkotrajna i tragična.
U drami Kralj Stevan Tomašević Miloša Perovića mogu se prepoznati srednjovekovni, ali i romantičarski elementi, što je, sa jedne strane, čini tradicionalnom, a sa druge, modernom. Ono što se može odrediti kao srednjovekovno je sama tematika koja umnogome podseća na našu srednjovekovnu istoriju i vladavinu dinastije Nemanjića. Stevanova buntovnost i smelost podsećaju na mladalačku hirovitost Stefana Dečanskog, koji ne preza da napadne svog oca kralja Milutina. Upravo je taj bunt i želja da se odupre očevim stegama ono što čini Stevana pomalo i romantičarskim likom. Na početku petog čina stoji karakterističan romantičarski opis prirode koji prati unutrašnja previranja junaka. U trenutku kada mladog kralja Stevana zarobe Turci, napolju kreće veliko nevreme i oluja o kojoj govori jedan ribar. Pored toga, stih u kom je napisana drama približava je romantičarskoj, jer se odupire klasičnoj proznoj formi.
Od trenutka kada je Stevan počinio greh prema svom ocu, kreću da se ređaju razni problemi, koji će ometi Stevanovu vladavinu. Zahvaljujući prepredenosti katoličke crkve, Stevan ulazi u konflikt sa bogomilima i proteruje ih iz zemlje. To je dovelo do slabljenja države i povećalo mogućnost neprijateljskih napada. Nakon izdaje katoličke bratije sledi i izdaja mađarskog kralja, koji je dojavio lažnu vest kako je turska vojska pobeđena kod Beograda. Sve to će veoma brzo dovesti do propasti države i turskog osvajanja. Iz ugla antičke tragedije ovaj splet događaja bi se smatrao posledicom učinjenog hibrisa (prekoračenje granice koje zahteva određenu kaznu). Kralj Stevan je učinio greh zbog kog mora biti kažnjen, a samim tim je doveden u opasnost njegov narod i njegova država.
Lik kralja Stevana u sebi ima i nečeg šekspirovskog, što se ogleda u njegovom govoru, koji je obogaćen filozofskim mislima i retorskim pitanjima. Čini se da se kroz njegove replike ponavlja ono čuveno Hamletovo pitanje: Biti ili ne biti? Pored toga, još jedna stvar koja dramu Kralj Stevan Tomašević približava Šekspirovom Hamletu jeste lik strica (ban Radivoje), koji predstavlja prikrivenu izdajicu. Prema tome motiv izdaje će postati jedan od glavnih motiva u drami.
U oviru edicije Otrgnuto od zaborava nalaze se i druge drame, među kojima su: Samrtna kletva Žarka Lazarevića, Vladimir i Kosara Lazara Lazarevića, Zadužbina Milorada Šapčanina, Lazar Miloša Cvetića. Svi naslovi dostupni su na sajtu www.portalibris.rs i u knjižari u Skadarskoj 45.
Dramu Kralj Stevan Tomašević pogledajte OVDE.