Timočka buna iz 1883. godine jedan je od najznačajnijih političkih događaja u Srbiji druge polovine 19. veka. Ovaj sukob između naroda istočne Srbije i vlasti kralja Milana Obrenovića ostavio je dubok trag u političkom životu naše zemlje i postao simbol sukoba između državne vlasti i narodnog nezadovoljstva. Posebno vredan pogled na ove događaje donose uspomene Raše Miloševića, jednog od istaknutih predstavnika Radikalne stranke i neposrednog učesnika političkih zbivanja tog vremena.
U svojim uspomenama Raša Milošević ne opisuje Timočku bunu samo kao izolovani oružani sukob već je smešta u širi okvir političkih prilika u Srbiji osamdesetih godina 19. veka. On prikazuje vreme u kojem su se sve dublje sukobljavali kralj Milan i naprednjačka vlada sa sve snažnijim radikalnim pokretom, koji je imao veliko uporište među narodom.
Jedan od glavnih uzroka koji je doveo do Timočke bune bilo je oduzimanje oružja od naroda, nakon čega je u istočnoj Srbiji došlo do snažnog otpora vlasti. Milošević opisuje kako su postupci državnih predstavnika prilikom sprovođenja ove odluke dodatno pojačali nezadovoljstvo seljaka. Upravo u tim događajima on vidi početak krize koja je prerasla u pobunu.
Posebnu pažnju u svojim memoarskim zapisima Milošević posvećuje pitanju odgovornosti Radikalne stranke za Timočku bunu. On navodi stav da Glavni odbor Radikalne stranke nije pripremao pobunu, niti je izdao naređenje za njeno podizanje. Prema njegovom viđenju, pobuna je nastala kao posledica nagomilanog narodnog nezadovoljstva i sukoba sa lokalnim predstavnicima vlasti.
Kroz uspomene Raše Miloševića upoznajemo i atmosferu nakon gušenja Timočke bune: hapšenja, suđenja, političke progone i život radikalskih prvaka u zatvoru. On opisuje svoje dane provedene u Beogradskoj tvrđavi, ali i razgovore sa drugim zatvorenicima, među kojima su bili značajni predstavnici tadašnjeg političkog života. Ti delovi uspomena donose živu sliku jednog vremena u kojem su politička uverenja često imala teške lične posledice.
Posle gušenja Timočke bune usledili su masovni progoni njenih navodnih organizatora i pristalica. Među uhapšenima i osuđenima našli su se najistaknutiji predstavnici Radikalne stranke, među kojima su bili Raša Milošević i Pera Todorović. Oni su zatočeni u Beogradskoj tvrđavi, gde su provodili dane iščekujući rasplet političke krize koja je potresala Srbiju.
Raša Milošević opisuje život u zatvoru, razgovore sa političkim istomišljenicima i atmosferu u kojoj su se preplitali strah od presuda, ali i uverenje da su ideje za koje su se borili duboko ukorenjene u narodu. Posebno mesto u tim zapisima ima Pera Todorović, čija su politička razmišljanja i procene o stanju u zemlji predstavljeni kao deo šireg svedočanstva o vremenu posle Timočke bune. 
Iako je vlast nastojala da Timočku bunu predstavi kao organizovanu zaveru Radikalne stranke, Milošević u svojim uspomenama iznosi drugačije viđenje. On naglašava da pobuna nije bila delo stranačkog vrha, već posledica dubokog nezadovoljstva naroda izazvanog postupcima vlasti.
Miloševićevi zapisi posebno su značajni jer prikazuju i promene koje su usledile posle Timočke bune. Nakon poraza Srbije u srpsko-bugarskom ratu 1885. godine položaj kralja Milana postao je teži, a potreba za političkim pomirenjem sve očiglednija. Uspomene opisuju kako je vlast postepeno bila prinuđena da uspostavi razgovor sa radikalima, koji su do tada bili njeni najveći protivnici.
Uspomene Raše Miloševića o Timočkoj buni predstavljaju dragocen izvor za razumevanje srpske političke istorije 19. veka. One nisu samo zapis o jednom pobunjeničkom pokretu, već i svedočanstvo o ljudima, idejama i sukobima koji su oblikovali modernu Srbiju. Zbog toga Timočka buna i danas ostaje važna tema za sve koji žele da upoznaju složene političke prilike tog perioda.
Podsećamo da se u okviru edicije Otrgnuto od zaborava nalaze i druga memoarska dela: Moja odbrana pred sudom Vladana Đorđevića, Zaječarska buna Dragutina Ilića, Tragični dani Srbije Jovana Miodragovića, Ispod zemlje ili Moja tamnovanja Dimitrija Mite Cenića, Dnevnik 1941. Dragojla Dudića, Ivanjdanski atentat i Nikola P. Pašić Koste D. Jezdića. Svi naslovi dostupni su na sajtu www.portalibris.rs i u knjižari u Skadarskoj 45.
Knjigu Timočka buna pogledajte OVDE, a sva dela Raše Miloševića OVDE.