O slobodi i rodoljublju u knjizi Jeka od gusala Jovana Dragaševića
Jeka od gusala je knjiga poezije srpskog književnika i istoričara Jovana Dragaševića, koja nosi naziv po jednoj od njegovih najprepoznatljivijih pesama. Poznata krilatica „Samo sloga Srbina spasava” upravo je stih iz ove pesme. Pesma je rodoljubiva i u njenim stihovima pesnik ističe slobodarski duh srpskog naroda i poziva na oslanjanje na sopstvene snage i mogućnosti. Takođe se dosta naglašava značaj sloge i zajedništva za uspeh i napredak svakog, pa i srpskog naroda. U pesmi Jeka od gusala Jovan Dragašević apostrofira Srbina: „Oj, Srbine, moj brate rođeni, / Oj, Srbine, mučeniče davni!” Iako se obraća Srbinu u jednini, jasno je da pesnik ne želi da ga čuje samo jedan određeni, konkretan Srbin, već svi ili većina pripadnika srpskog naroda. Ipak, ovakvo direktno obraćanje ima mnogo jači efekat na čitaoca i pre će dopreti do njegove svesti i osećanja. Kao što možemo primetiti, već na samom početku ovog obraćanja se ističe teška sudbina Srba i muka kroz koju su istorijski često morali da prolaze. Iako Jovan Dragašević smatra da jedino sloboda koju narod sam osvoji sopstenim snagama i sopstenim stradanjima ima pravu vrednost, ipak u nekim narodima vidi mogućnost pomoći i saradnje. To su srodni i, kako kaže, bratski narodi:
„Zato bratstva traž’ međ braćom svojom:
U Srbiji, i Maćedoniji,
I u Bosni, i Hercegovini,
I junačkoj onoj Crnoj Gori,
U Banatu, Bačkoj i u Sremu,
U Hrvatskoj i u Slavoniji,
Dalmaciji i dalekoj Kranjskoj
I Bugarskoj, bratskoj domovini –
Tu je bratstvo što svud jedno srce,
Samo valja da se obgrlimo.”
Osim slobode i rodoljublja, koji su vezani za sudbinu sopstvenog naroda, Jovan Dragašević se u nekim od pesama bavi i drugim narodima i određuje mesto srpskog naroda u odnosu na druge evropske sile. Pesme u knjizi Jeka od gusala su različite tematike, ali su i po formi i metrici različite. Rodoljubive i slobodarske pesme, kao i one koje se tiču ratova i istorijskih događaja, obično su duže i sa dužim stihovima, dok su pesme sa drugim motivima kraće, nekada se sastoje i samo od jedne strofe.
U nekim od pesama, kao što su npr. pesme Moj život i Smrti, Jovan Dragašević jadikuje nad svojom sudbinom, u vrlo odsečnom i pesimističnom duhu: „O čemerni moj živote, / Kako s’ tužan i žalostan!”
U jednoj značajnoj grupi pesama iz knjige Jeka od gusala dominiraju motivi iz prirode i svakodnevnog okruženja, što neće mnogo iznenaditi onoga ko zna da je Jovan Dragašević bio prvi srpski geograf, pa je verovatno inspiraciju za stvaranje nalazio u svim oblastima kojima se bavio. Priroda je često samo osnova, podloga za iznošenje dubljih razmišljanja o životu, unutrašnjih osećanja i stanja lirskog subjekta i sl. Tako u pesmi Mesečina pesniku prvom delu pesme opisuje mesec i zvezde, a u drugom se pita o životu i njegovom smislu, željama, čežnji, promišlja o čovekovoj sudbini na zemlji itd. Tako su upečatljivi stihovi iz knjige Jeka od gusala o čovekovoj vezanosti za zemlju, a u suprotnosti sa mesecom i zvezdama, koji su na nebu, reći:
„Zalud zemlja, zalud silna čežnja
Kad je čovek za zemlju privezan!
Njegovo je diviti se samo
I mislima preletati u prostor
Gde sunaca dižu s’ milijuni.
U ništini čovek se izgubi
Kad po nebu razgledati stane.
Sve što vidi, to ga udivljava. ”
U ovim i sličnim stihovima iz knjige Jeka od gusala Dragašević nas može podsetiti i na Njegoša i njegova razmišljanja o sudbini čoveka, zvezdama, kosmosu.
Knjigu Jeka od gusala možete pronaći OVDE.
Sva dela Jovana Dragaševića možete pronaći OVDE.
U Okviru edicije Otrgnuto od zaborava Portalibris je reizdao dela mnogih zaboravljenih pesnika, kao što su Mirko Korolija, Stevan P. Bešević, Milisav Jelić itd.
Knjigu „Jeka od gusala” možete pronaći OVDE.
Sva dela Jovana Dragaševića možete pronaći OVDE.
U Okviru edicije Otrgnuto od zaborava Portalibri je reizdao dela mnogih srpskih pesnika među kojima su Jovan Jovanović Zmaj, Mirko Korolija, Stevan P. Bešević.