Iz pera Jovana Ristića dolaze nam dve knjige Diplomatske istorije Srbije, svedočanstvo o srpskoj diplomatiji u XIX veku. U ovim delima autor analizira odnose Srbije sa drugim zemljama, pogotovo sa velikim silama, poput Rusije, Austrougarske i Osmanskog carstva, kao i susednim državama. Diplomatska istorija Srbije predstavlja detaljan i iscrpan prikaz spoljnopolitičke scene tog vremena i istorijskih dešavanja u Evropi i okruženju.
Prilikom čitanja Diplomatske istorije Srbije treba se setiti da Jovan Ristić nije bio samo pisac, već je i sam bio diplomata i učestvovao u mnogim od opisanih pregovora, pa su zbog toga njegova svedočanstva i zapažanja autentična i verna. Posebnu ulogu u postizanju uverljivosti igraju pisma i drugi spisi koje pisac citira u delu i navodi u celini. Na taj način čitaocu se može učiniti da se i sam našao među diplomatama u XIX veku i da igra važnu ulogu u određivanju dalje sudbine Srbije. Ristićev stil u ovom delu je jasan, precizan, analitičan, potkrepljen istorijskim činjenicama i argumentima.
Ipak, treba naglasiti da Jovan Ristić, iako i sam diplomata i svedok mnogih događaja koje opisuje, ova dela piše s vremenske distance od oko dvadeset godina, što mu je omogućilo da trezveno i u osnosu na druge istorijske okolnosti sagleda događaje o kojima piše. I sam pisac u uvodnom delu prve knjige Diplomatske istorije Srbije kaže: „Mislim da su sazreli za istorijsku ocenu oni veliki događaji koji su se pre dvadeset godina izvršili u krilu naroda srpskog.” Dakle, radu pristupa tek onda kada je spreman i kada smatra da je pravi trenutak za to i time smanjuje mogućnost pogrešne procene ili prenaglašeno emotivnog pristupa nekom događaju.
Među pomenutim velikim silama posebno mesto zauzima Osmansko carstvo. Naročito se Osmansko carstvo spominje u periodu u kom je Srbija vodila bitku za veću autonomiju i konačno međunarodno priznanje nezavisnosti. Pisac nam detaljno prikazuje napore srpskih predstavnika u Carigradu, kao i složene pregovore sa Portom, slikajući time političke odnose Srbije i Osmanskog carstva. Posebno naglašava strpljivost srpske strane.
Posebnu pažnju u Diplomatskoj istoriji Srbije Jovan Ristić posvećuje događajima koji su doveli do srpsko-turskih ratova, odnosno periodu od 1875. do 1878. godine. U tom smislu on nam svedoči o načinu na koji je Srbija vodila pregovore sa Rusijom i Austrougarskom i kako je pokušavala da obezbedi međunarodnu podršku za svoje političke ciljeve.
U drugoj knjizi Diplomatske istorije Srbije posebno značajan događaj kojim se autor bavi jeste Berlinski kongres 1878. godine. Kao jedan od učesnika kongresa, Jovan Ristić iz prve ruke opisuje tok pregovora, interese velikih sila i poziciju Srbije u odnosu na njih, kao i u novonastaloj političkoj situaciji u Evropi. On analizira kako su donesene odluke uticale na teritorijalno proširenje Srbije, ali skreće pažnju i da je nova situacija nametnula mnoga ograničenja.
Kada je u pitanju Rusija, kao još jedna od velikih sila, ali i jedna od država koje su najviše uticale na položaj Srbije na političkoj sceni Evrope, ona je predstavljena kao jedan od retkih saveznika i prijatelja. Ipak, ovi odnosi se nisu razvijali jednostrano i svakako su bili vođeni interesima i s jedne i s druge strane, pa je bilo i neslaganja, što autor takođe predstavlja, bez potrebe da od ove sile napravi neku mitsku i nerealnu sliku.
Jedno od važnijih pitanja koje Jovan Ristić ovde obrađuje je nacionalno pitanje Srbije u XIX veku. U ovom veku to je bilo jedno od ključnih pitanja u svim oblastima, snažna nacionalna svest odlikovala je ne samo misao i politiku tog vremena već i umetnost i književnost. Zato nam autor osvetljava kako su potezi srpskih diplomata bili usmereni na ostvarivanje nacionalnih ciljeva Srbije, pri čemu se posebno naglašava težnja za nezavisnošću i ujedinjenjem celog srpskog naroda.
U okviru edicije Otrgnuto od zaborava pronaći ćete i ove knjige: Istorija političkih stranaka i struja u Srbiji Jaše Prodanovića, Rat u Albaniji i oko Skadra 1912. i 1913. godine Jaše Tomića, Odnosi između Srbije i Austrougarske u XIX veku Vladimira Ćorovića, Pad Carigrada Čedomilja Mijatovića i mnoge druge.
Svi naslovi dostupni su na sajtu www.portalibris.rs i u knjižari u Skadarskoj 45.
Knjigu Diplomatska istorija Srbije 1 pogledajte OVDE, a knjigu Diplomatska istorija Srbije 2 OVDE.
Sva dela Jovana Ristića koja je Portalibris objavio možete videti OVDE.