Isak Samokovlija bio je pisac iz Bosne jevrejskog porekla. Najpoznatiji je upravo po upečatljivim pripovetkama, u kojima je oslikao život Jevreja u Bosni i Hercegovini. Pored pripovedaka, Samokovlija je pisao i drame, ali ono što je svim njegovim delima zajedničko jesu Jevreji u Bosni, njihov način života, njihove sudbine. U ovim pričama je pisac pokazao izuzetan pripovedački talenat i prvenstveno sposobnost da razume različite ljudske sudbine, da ih verno i zanimljivo, često i uz dozu humora, predstavi svojoj publici.
Likovi u Pripovijetkama Isaka Samokovlije su tzv. mali ili obični ljudi; to su trgovci, zanatlije, imućni i manje imućni ljudi, obični radnici i gazde. Oni su predstavljeni kao ljudi od krvi i mesa, sa svojim vrlinama i manama, sa svojim željama, nadama, ciljevima, a neretko i sa nama danas čudnim navikama ili načinima da dođu do svojih ciljeva. Tako će sigurno savremenom čitaocu biti neobično, čak i bizarno što jedna od Samokovlijinih junakinja zarađuje za život dojeći pored svog malog deteta i tuđe, dete bogatog čoveka, koji mnogo toga može da plati, ali ne i da tako lako obezbedi svom detetu zdravlje i napredak. Svim likovima je zajedničko da su vrlo autentični i upravo zbog toga mogu ostaviti snažan utisak na svakog čitaoca. Prikazani su u svakodnevnim, uobičajenim situacijama.
Jedna od značajnijih priča Isaka Samokovlije je priča Nosač Samuel. U njoj pisac prikazuje siromašnog nosača Samuela, koji čitave dane provodi noseći teške tovare i pokušavajući da zaradi kako bi prehranio porodicu. Ipak, on pronalazi način da i drugima pomogne, čime autor ističe plemenitost i dobrotu običnog čoveka u Bosni i Hercegovini.
Možda i najpoznatija priča Isaka Samokovlije je priča Rafija avlija. Rafina avlija, odnosno Rafino dvorište je zajedničko dvorište u kom živi veći broj ljudi. Ovakve pripovetke, osim što čitaocima nude lepezu zanimljivih i originalnih likova, predstavljaju i svedočanstvo o jednom vremenu i jednoj kulturnoj zajednici, u njima saznajemo nešto o njihovim navikama, načinu života i sl. Stanovnici Rafine avlije se svađaju, ali i pomažu, razgovaraju, dele svakodnevne brige i probleme. Rafo, po kome je avlija i dobila ime, siromašan je čovek, koji čitavog života živi proseći za milostinju, a na kraju života dočeka ga i teška bolest. Možemo primetiti da se gotovo u svim pripovetkama iz knjige pojavljuju likovi koji su siromašni, koji teško žive, muče se ili prelaze svoje granice i kočnice da bi zaradili novac neophodan za život. Ove socijalne motive pronalazimo kod mnogih autora, posebno iz epohe realizma, ali ih je Isak Samokovlija tako zanimljivo predstavio da nikako nećemo pomisliti da čitamo samo još jednu sličnu priču o siromaštvu i teškom životu neke grupe ljudi.
Iako su sudbine Samokovlijinih junaka često vrlo teške, priče su prožete i humorom. Humor u njegovim delima nije napadan, nametljiv, nije cilj da se neki lik ismeje niti da se čitalac zabavi. Humor je pomešan sa tugom i životnim nedaćama i tu je da ublaži težinu nekog opisanog teškog događaja ili sudbine, kao i da nam detaljnije i vernije predstavi likove. Tako nosač Samuel nekada ispada smešan jer previše brine o svakoj sitnici, a u Rafinoj avliji humor se pojavljuje u samom odnosu između komšija iz dvorišta i u njihovim razgovorima. Ponekad humor nastaje i iz govora likova, iz samog načina na koji pričaju, a još češće iz replika ispunjenih nerazumevanjem i nesporazumima.
Na kraju treba još istaći da, kada čitamo Pripovijetke Isaka Samokovlije, lako možemo naići na iste likove u različitim pripovetkama. Na ovaj način pisac je uspeo da nas još više poveže sa likovima, da nas za trenutak uveri da su oni neki stvarni, obični ljudi i da sve priče zajednički verno predstavljaju život Jevreja u Bosni.
Podsećamo da se u okviru edicije Otrgnuto od zaborava nalaze i druge zbirke pripovedaka, kao što su: Seljaci Nikole Lopičića, Iz Mostara Svetozara Ćorovića, Ljudi na ostrvu Nika Bartulovića, Teška iskušenja Grigorija Božovića i mnoge druge. Svi naslovi dostupni su na sajtu www.portalibris.rs i u knjižari u Skadarskoj 45.
Knjigu Pripovijetke pogledajte OVDE, a sva dela Isaka Samokovlije OVDE.