Zbirka kratkih pripovedaka Iz Mostara Svetozara Ćorovića predstavlja jedno od najuspelijih ostvarenja ovog značajnog pisca hercegovačkog realizma. Ćorović u ovoj knjizi slika svet svog rodnog grada, njegove ulice, kuće, čaršiju i ljude, koji uprkos svakodnevnim nevoljama žive punim životom. Njegovi junaci nisu veliki istorijski akteri, već obični građani – zanatlije, trgovci, sluge, žene, starci i mladići koji se nose sa velikim životnim brigama, a uživaju u malim radostima. Zbirka se sastoji od devet pripovedaka: Za papučice, Poremećen plan, Pogriješila, Prva ljubav, U dobri čas, To Bog zna, Srećna veče, Njezina riječ, U maloj kućici.
Pripovetke iz ove zbirke otkrivaju život Mostara kao živu sliku jednog vremena i društva. Grad se u Ćorovićevom delu javlja kao simbol raznovrsnosti, ali i protivurečnosti hercegovačkog podneblja, u kojem se prepliću istočnjački i zapadni uticaji, stara tradicija i nova vremena. Likovi se kreću između dužnosti i ličnih osećanja, između strogih pravila patrijarhalne sredine i potrebe za slobodnim izborom, ljubavlju i razumevanjem.
Među čestim motivima u zbirci nalaze se ljubav, porodica, čast i svakidašnja borba sa predrasudama i tabuima. Ljubavni odnosi između mladih ispunjeni su ašikovanjem, slatkom neizvesnošću, ali i strahom od osude porodice i zajednice. Stariji ljudi pokazuju više životne mudrosti, strpljenja, ali se i oni prepuštaju „meraku” – onoj posebnoj radosti življenja koja prkosi siromaštvu i nedaćama. Pisac o svojim junacima piše, ne osuđujući ih, možda ih ponekad samo blago prekoreva, jer ih razume i voli, i zna da je to svet koji zaslužuje poštovanje.
Realizam Ćorovićevog stila ogleda se u živom, prirodnom jeziku, verno prenetom govoru mostarskog kraja, kao i u pažljivo uočenim detaljima svakodnevice ondašnjeg vremena. Takođe, on ne insistira na velikim dramskim zapletima (kao ni na velikim i važnim likovima), već na atmosferi, na sitnim, ali stvarnim životnim scenama koje mogu da nam otkriju karakter i dušu ljudi. Upravo time on uspeva da sačuva i da nam prenese autentičan duh Hercegovine, njen govor, mentalitet i običaje.
U osnovi zbirke Iz Mostara nalazi se Ćorovićeva iskrena privrženost svom zavičaju i ljudima koji u njemu žive. Njegove priče su svojevrstan zapis o vremenu koje je nepovratno prošlo, ali, takođe, i o vrednostima koje traju – čestitosti, ljubavi, poštovanju porodice i životnoj snazi običnog čoveka. Pisac, iako realista, nije lišen poetičnosti, što veoma dobro vidimo u opisima Mostara i njegovih stanovnika, u kojima se oseća toplina i nostalgija, kao i verovanje da ispravan čovek – vredan, pošten, bogobojažljiv, skroman – može preživeti sve teškoće, jer dobro uvek pobeđuje zlo.
Sva dela Svetozara Ćorovića koja je objavio Portalibris možete pronaći OVDE, a zbirku Iz Mostara OVDE.
Među našim izdanjima pronađite još interesantnih i manje poznatih pripovedača, kao što su: Niko Bartulović, Branimir Ćosić, Grigorije Božović, Stojan Živadinović, Ivo Ćipiko i mnoge druge.