Raša Milošević – političar, publicista i hroničar jednog burnog doba
Poznat kao jedan od osnivača Narodne radikalne stranke, bio je istaknuti političar, narodni poslanik, ministar, prevodilac, publicista i autor memoarskih dela, koja i danas predstavljaju dragocen istorijski izvor za proučavanje političkih prilika u Srbiji. Raša Milošević (Aranđeo Milošević; Aleksinac, 1851 – Beograd, 1937) pripada krugu ličnosti koje su ostavile dubok trag u političkom, društvenom i kulturnom životu Srbije krajem XIX i početkom XX veka.
Školovanje i početak karijere
Osnovno obrazovanje stekao je u Srbiji, a nakon završetka gimnazije upisao je Veliku školu u Beogradu. Studije je nastavio u Petrogradu, gde je 1875. godine diplomirao hemijsku tehnologiju. Boravak u Rusiji imao je veliki uticaj na njegova politička i društvena uverenja, ali i na interesovanje za naučni i prevodilački rad.
Po povratku u Srbiju najpre je radio u prosveti. Od 1878. godine bio je profesor i zastupnik direktora novoosnovane Trgovačko-zanatlijske škole u Pirotu, a zatim je istu dužnost obavljao u Pirotskoj gimnaziji. Upravo u tom periodu sve intenzivnije se uključuje u politički život, zbog čega napušta prosvetu i 1880. godine biva izabran za narodnog poslanika.
Politički rad Raše Miloševića
Kao jedan od utemeljivača Narodne radikalne stranke, Raša Milošević imao je značajnu ulogu u oblikovanju njene organizacije i političkog programa. Bio je član Glavnog odbora stranke i jedan od njenih najistaknutijih ideologa.
Politička previranja osamdesetih godina XIX veka snažno su obeležila i njegov život. Posle izbijanja Timočke bune 1883. godine uhapšen je pod optužbom da je učestvovao u organizovanju pobune. Preki sud u Zaječaru osudio ga je na smrt, ali je kazna, odlukom kralja Milana Obrenovića, preinačena u desetogodišnju robiju. Posle dve godine provedene u zatvoru pušten je na slobodu, nakon čega se ponovo uključio u javni i politički život.
Tokom karijere obavljao je više važnih državnih funkcija. Bio je ministar narodne privrede u nekoliko vlada Kraljevine Srbije, direktor Srpskog brodarskog društva i upravnik Državnih monopola, gde je ostao sve do penzionisanja posle Prvog svetskog rata.
Naučni, prevodilački i publicistički rad
Pored politike, Raša Milošević bio je posvećen naučnom i prosvetnom radu. Sa ruskog jezika preveo je više značajnih dela, među kojima su Sunce, zemlja, mesec i zvezde, Ziberova Nova ekonomska teorija Karla Marksa i Jansonova Statistika.
Autor je i nekoliko stručnih publikacija i udžbenika, među kojima se izdvajaju Hemijska tehnologija za realne gimnazije, Hemija za osnovnu školu i priručnik Poznavanje robe. Ovi radovi svedoče o njegovom širokom obrazovanju i nastojanju da stručna znanja približi domaćoj čitalačkoj publici.
Najveći značaj u srpskoj istoriografiji i političkoj publicistici imaju dela koja je objavio nakon penzionisanja. Posebno mesto zauzimaju knjige Timočka buna i Državni udar ozgo – Prvi april 1893, u kojima je, kao neposredni učesnik političkih zbivanja, ostavio dragocena svedočanstva o jednom od najburnijih perioda srpske istorije.
U ovim delima Milošević ne iznosi samo lična sećanja već nastoji da objasni političke okolnosti, odnose među najznačajnijim državnim ličnostima i posledice događaja koji su oblikovali razvoj moderne srpske države. Zbog toga njegove knjige predstavljaju važan izvor kako za istoričare, tako i za sve čitaoce zainteresovane za političku istoriju Srbije.
Sva dela Raše Miloševića pogledajte OVDE.