Skip to content Skip to sidebar Skip to footer
Ćir | Lat

Lazar Komarčić: „Dragocena ogrlica”

Dragocena ogrlica je prvi roman Lazara Komarčića, objavljen 1880. godine. U središtu radnje romana je sudski proces na kome treba da se utvrdi vlasništvo nad ogrlicom velike materijalne vrednosti. Naime, mladić naizgled skromnog porekla, bez uticajnih prijatelja i društvenih veza, Flavije Rozeti pokušava na sudu da dokaže kako je dragocena ogrlica, trenutno u vlasništvu gospođe Andronite markize Bonviljske, žene Mišelja Mozentala, predsednika senata u P., njegova svojina. Iako su dokazi, iskazi svedoka i činjenice na njegovoj strani, Flavije neće uspeti da ovaj sudski proces okonča u svoju korist, jer protiv sebe ima suviše moćne protivnike, predstavnike državne i sudske vlasti.

Lazar Komarčić je svoju Dragocenu ogrlicu pisao pod jakim uticajem evropskog romantizma, ugledajući se u prvom redu na Viktora Igoa i Jadnike. Radnja Dragocene ogrlice smeštena je u grad P., bez ikakve sumnje – Pariz, krajem XVIII i početkom XIX veka, odnosno nakon Francuske revolucije i terora Jakobinske diktature. Paralele između Jadnika i Dragocene ogrlice prevazilaze, naravno, isti prostorni i vremenski okvir i vide se prvenstveno u istim tipovima junaka – ljudima izuzetno teških životnih sudbina koji uz pomoć milostivih pojedinaca uspevaju da promene svoje okolnosti i da se obogate, a stečeno bogatstvo koristiće kako bi i sami pomagali siromašne i nesrećne, naravno, potpuno anonimno. Velom tajne obavijene su ličnosti i Igoovog Žana Valžana i Komarčićevog Ogista Degilja.

Dragocena ogrlica zapravo je inspirisana jednim slučajem koji je izazvao veliko interesovanje u srpskoj javnosti i bio detaljno praćen u dnevnoj štampi. Reč je, naime, o sudskom procesu koji su poveli naslednici Ilije Kolarca u nameri da obore testament ovog znamenitog srpskog zadužbinara i dobrotvora. Povezivanje ovog senzacionalnog slučaja i potke romana izvršeno je direktno kroz okvirnu priču koju jedan učitelj pripoveda okupljenim sugrađanima. Na taj način ispričana povest o francuskom društvu postaje radnja romana i neposredno ilustruje društvene prilike u tadašnjoj Srbiji.

Dragocena ogrlica se tipično određuje kao kriminalistički roman zabavnog karaktera, konkretnije kao roman intrige, misterije i zagonetke. Naravno, ova žanrovska određenja nalaze svoje opravdanje u tekstu, jer kroz javno suđenje pratimo odmotavanje klupka kriminalne zavere. Međutim, zločin koji je unesrećio jedan ljudski život u fokus dovodi pitanje društvene pravde, što ovaj roman prevashodno određuje kao socijalni roman. Dragocena ogrlica Lazara Komarčića u osnovi je društvena kritika usmerena protiv sprege vladajuće klase i korumpiranog sudstva, i reprezentativno donosi društveno-političke stavove ovog levo orijentisanog autora.

U društvu koje je toliko korumpirano da u njemu nema nikakve socijalne pravde, nema mesta za moralno uzvišene ljude, te junacima ovog romana ne preostaje ništa drugo sem da se iz tog i takvog društva uklone. Društvena kritika se ovim kontrastom zaoštrava, da bi svoj vrhunac dosegla u nedodirljivosti zločinaca potcrtavajući Komarčićev pesimističan pogled i na srpsko društvo.

Podsećamo da su u okviru edicije Otrgnuto od zaborava reizdati i drugi zanimljivi romani zaboravljenih pisaca kao što su: Svetolik Ranković (Porušeni ideali, Gorski car, Seoska učiteljica), Stojan Novaković (Kaluđer i hajduk), Ivo Ćipiko (Za kruhom, Pauci), Andra Gavrilović (Prve žrtve, Despotova vlastela) i mnogi drugi.

Sva dela Lazara Komarčića možete pronaći OVDE.

Ostavite vaš komentar

0
    0
    Vaša korpa
    Vaša korpa je praznaVratite se u prodavnicu