Skip to content Skip to sidebar Skip to footer

IMPERATRIX Iva Vojnovića

Ivo Vojnović bio je pisac i pravnik, koji pripada grupi tzv. zapadnih Srba. U književnom opusu izdvajaju se njegove pripovetke, pesme, ali i drame. Nazivali su ga i „poslednjim velikim dubrovačkim piscem”. Neke od drama koje bi mogle biti zanimljive i savremenom čitaocu su Imperatrix i Gospođa sa suncokretom.

Dramu Iva Vojnovića pod nazivom Imperatrix prati i podnaslov, ili na neki način žanrovsko određenje koje daje sam autor – „misterija Ostrva zaboravi u pet pojava”. Sam naslov može se učiniti čitaocu čudnim, s obzirom na to da je reč o latinskoj reči, koja znači „imperatorka”, čime se već i pre početka čitanja, pre bilo kakvog razvoja radnje najavljuje tema koja će imati veze sa vlašću, dvorom, vladaocem i tome slično. S druge strane, podnaslov može odmah asocirati na nešto što ima veze sa krimi zapletom, razrešavanjem nekog zločina, tajne i sl. Imperatrix ne donosi čitaocima samo dinamičnu radnju, već čar ove drame leži prvenstveno u umeću vernog prikazivanja opšte atmosfere koja između likova vlada. Jedno od važnih pitanja koje ovo delo pokreće jeste pitanje smisla stradanja u ime nekih viših ciljeva, posebno ako je reč o običnom narodu koji strada i posebno ako ti viši ciljevi nisu nikakve njihove želje i ideje, već se to čini u tuđe ime. Drama pokreće i pitanja vlasti, državnosti, ustava, poštovanja volje naroda i sl., zbog čega se čini da i savremenom čitaocu može biti interesantna, i da može predstavljati neku vrstu spone između savremenog stanja i nekih prošlih vremena. Šta je to sve Ivo Vojnović želeo da postigne, ostavićemo čitaocu da o tome razmisli, ali se kao dodatak tumačenju čini zanimljivo da pogledamo i njegove reči iz predgovora delu:

„U šestoj nenapisanoj pojavi ovih misterija kanio sam pako da prikažem i konačnu pobjedu Omladine nad lješom prošlosti – ali me Carevi dželati i robijaštvo baciše da ne bih posvjedočio istinu previđenja svojih.

Zato je vječna Pravda sama dovršila djelo pjesnika prikazavši Vasionome Svijetu propast Carstva Laži i Vaskresenje Mrtvih u Apoteozi oslobođene i ujedinjene Jugoslavije.”

Drama Gospođa sa suncokretom ima još jedan alternativni naslov koji joj je autor dao – San mletačke noći. Pored toga, žanrovski je pisac svoje delo odredio kao triptihon. Gospođa sa suncokretom nastala je u toku 1911. godine kada je uprava Zagrebačkog kazališta poslala Iva Vojnovića u Veneciju kako bi mogao na miru da piše svoje delo. Prvo izvođenje, tj. prvo javno čitanje drame, uobičajeno za to vreme, bilo je 1912. godine. Ovim izražajnim čitanjima drame Ivo Vojnović je pokazao da nije samo talentovani pisac, već i recitator, pošto je upravo sam autor bio i interpretator dela na „daskama koje život znače”. Ovo dramsko delo u sebi nosi i elemente nekih drugih žanrova. Brojni detaljni opisi daju drami i pripovedni ton, a uzvišenost izraza, s druge strane, daje joj neke karakteristike poezije. Fabula ove drame zasniva se na svojevrsnoj psihološkoj igri koja nastaje kada Elen Tau ubija svog verenika, a tim činom ona utiče pre svega na dalji tok života nesrećnog Vitala Malipijera, dovodeći ga i u životnu opasnost. Elen kasnije postaje kneginja Jekaterinskaja, koja bi iz problema koje je svojim bezosećajnim postupcima prouzrokovala mogla da pobegne samo bacanjem u zelenu vodu Kanal Granda. Ovako predstavljena, osnovna nit fabule neodoljivo podseća na fabulu nekog krimi romana, međutim, to zasigurno nije sva čar i lepota ovog dela Iva Vojnovića. Njegova suština zapravo leži u onome što je izvan same fabule, izvan osnovnog zapleta i dešavanja, zločina i sl. Posebnu lepotu ovom delu daje dekor, opis, živopisne slike, detalji, piktoralnost. Važno je ovde i prikazivanje Venecije, odnosno Mletačke republike, na šta i sam naslov upućuje. Pisac uklapa fabulu u opštu predstavu o Mletačkoj i Mlecima koju želi da postigne, podređujući i sam razvoj dramske radnje slikanju atmosfere i slikanju jedne epohe u pojedinim trenucima. Predstavnik najmlađe generacije Venecijanaca u drami je Vitale Malipijero, koji ujedno čini i sponu sa starijom epohom kao duždev potomak.

Podsećamo da su u okviru edicije Otrgnuto od zaborava reizdate i druge manje poznate drame kao što su: OdmetnikJovana Grčića, Pesme i drame (Kraljeva jesen, Uroševa ženidba) Milutina Bojića, Drame Ilija Vukićević, Drame i Muzičke drameMomčila Nastasijevića, ZavjetSima Matavulja i mnoge druge.

Sva dela Iva Vojnovića možete videti OVDE, a knjigu Gospođa sa suncokretom i  ImperatrixOVDE.

Ostavite vaš komentar

Your subscription could not be saved. Please try again.
Uspešno ste se prijavili.
0
    0
    Vaša korpa
    Vaša korpa je praznaVratite se u prodavnicu