U knjizi Značajne komedije XIX veka u izdanju izdavačke kuće Portalibris sabrane su tri komedije: Prijatelji Lazara Lazarevića, Šaran Jovana Jovanovića Zmaja i Novo doba Milutina J. Ilića. Iako su ove komedije možda manje poznate široj javnosti, one zapravo predstavljaju, zajedno sa komadima Koste Trifkovića, najuspelije komedije situacije kod nas.
Glavni izvor komike u ovim Značajnim komedijama XIX veka proizlazi mnogo više iz same situacije u kojima se likovi nalaze nego iz njihovih karakternih osobina. Likovi se prosto nađu u smešnim okolnostima, koji su posledica nesporazuma, međusobnog neprepoznavanja, neočekivanih i iznenadnih obrta, kao i njihovih preteranih reakcija. Oni nisu duboko psihološki profilisani, možemo reći da su stereotipizirani, i samo donekle karikirani. To su obični ljudi koji se iznenada nađu u veoma čudnim situacijama, ali su te situacije gotovo uvek u vezi sa određenim društvenim konvencijama.
Ove tri značajne komedije XIX veka bave se važnim socijalnim i političkim problemima. Komedija Prijatelji Lazara Lazarevića uči nas da se pravi prijatelji jedino u zlu poznaju; šala Šaran, doprinos Jovana Jovanovića Zmaja borbi za prava žena, predstavlja nam kako je „glupa” žena nadmudrila svog „pametnog” supruga; a Novo doba Milutina J. Ilića odgovara na pitanje zašto je tako teško opozvati jednog narodnog poslanika i mandat dati nekom drugom. Zbog toga o njima možemo govoriti kao o društvenim kritikama. Značaj ovih komedija je i u tome što govore o problemima i nevoljama sa kojima se nije suočavalo samo društvo vremena u kom su nastale nego u velikoj meri i ovo današnje.
Najpoznatija od komedija objavljenih u ovoj knjizi je svakako Šaran, prvenstveno zbog njegovog čuvenog pisca, ali i ne samo zbog toga. Ova šaljiva igra u jednom činu bila je izuzetno popularna i posle izvođenja Srpskog narodnog pozorišta u Sremskoj Mitrovici 1864, igrana je redovno na srpskim pozornicama, u Beogradu, Pančevu, Novom Sadu, Vinkovcima, Vršcu, Sremskoj Mitrovici, Čakovu, Novom Bečeju, sve do 1929. Interesantno je da o Šaranu piše i Svetozar Ćorović u Zapiscima iz Kasabe (1901), svojoj zbirki kratkih priča u kojoj opisuje svakodnevni život jedne male hercegovačke varoši. Naime stanovnici ove kasabe izvode ovu Zmajevu komediju u sklopu određene dobrotvorne večeri, što nam dobro govori o tome koliko je bila popularna.
Prijatelji (1829) su prva srpska originalna komedija, a njen pisac deli ime sa čuvenim realističkim piscem Lazom Lazarevićem, i bitno je da ih razlikujemo. Lazar Laza K. Lazarević (1851–1891) je pisao samo pripovetke i nije se bavio dramskim radom ni pozorištem. Lazar Lazarević (1805–1846), autor Vladimira i Kosare, smatra se jednim od prvih autora istorijske drame kod nas uz Jovana Steriju Popovića i Stefana Stefanovića.
Možda i najrazvijeniji i najuobličeniji komad u knjizi Značajne komedije XIX veka je svakako Novo doba. Milutin J. Ilić (1856–1892), srpski pisac i pesnik, sin Jovana Ilića i brat slavnog Vojislava Ilića, zbog koga je i ostao u večitoj senci, ni sa ovim komadom nije imao sreće. On je bio primljen da se izvede u Narodnom pozorištu, ali je kasnije naprasno odbijen zbog političkih razloga. Milorad Popović Šapčanin, tadašnji upravnik Narodnog pozorišta, odbio je i druge komade: Nušićevog Narodnog poslanika i Peru Segedinca Laze Kostića. Šapčanin je povodom odbijanja Novog doba dao izjavu 1888. godine, u kome kaže: „Novo doba od M. J. Ilića primljen je većinom glasova, kao dobar pokušaj. Pošto je u njemu mnogo elemenata političkog, ovaj je komad primljen uslovno; ako nadzorna prosvetna vlast nema ništa protivu prikaza.”
Dakle, ove tri komedije nisu najbolje komedije situacije napisane na srpskom jeziku, ali predstavljaju dobre pokušaje i imaju svoju vrednost u celokupnom razvoju ove dramske vrsta kod nas. Njihov lagani ton, lako razumljiv tekst i situacioni okvir dobar je upotrebljen za kritiku društvenih predrasuda, političkih prilika, kao i ljudskih mana.
Podsećamo da su u okviru edicije Otrgnuto od zaborava reizdate i druge manje poznate komedije, kao što su: Dundo Maroje Marina Držića, Nesuđeni Milana Jovanovića Morskog, Dva cvancika i Podvala Milovana Glišića, Dorćolska posla Čiča Ilija Stanojević i mnoge druge.
Knjigu Značajne komedije XIX veka možete pogledati OVDE.