Istorijska drama Olivera Mite Dimitrijevića predstavlja jednu od potresnih epizoda iz naše istorije – nakon Kosovskog boja silni sultan Bajazit, obećavajući srpskom narodu milost, traži ruku ćerke kneza Lazara Hrebeljanovića. Autor ju je napisao u lirskom desetercu, označio kao pesmu u pet knjiga iz srpske prošlosti, a posvetio ju je kraljici Dragi Mašin.
Olivera je najmlađa ćerka kneza Lazara, sestra despota Stefana. Njena sudbina jedna je od najtragičnijih sudbina žena koje su obeležile srpsku istoriju. Morala je da ode u ruke očevom ubici, državnom neprijatelju. Prema Miti Dimitrijeviću, onog momenta kada su joj majka, carica Milica, i brat, despot Stefan, saopštili da je stiglo pismo od moćnog sultana Bajazita, koji srpskom narodu daje reč da će živeti u miru pod uslovom da dobije Oliveru (Milevu), ona pokazuje svoju hrabrost i ljubav prema otadžbini. Ne buneći se, izdiže se, pokazuje da je spremna da ponese na svojim leđima veliki teret i time teši majku i brata.
MILEVA:
Ponosno tako klikni, majčice,
Ne kukaj, brate, živu sestricu,
Svečano ruho na se bacite,
Vladike neka poju molitve,
Kandilo nek se svecu užeže,
Svevišnjem Bogu da se pomolim,
Na daru ovom da mu zahvalim
Što mi na pleća vrže milosno
Spasenja krst za narod napaćen.
Pevajte sada pesme svatovske,
Pletite venac mladoj nevesti,
Al’ na cvet suza da vam ne kane,
Jer svaka suza biće prokletstvo.
Mada je tema vrlo interesantna i moglo bi se mnogo toga reći o Oliverinoj sudbini, u srpskoj književnosti nema mnogo zapisa. Prvi je Jovan Sterija Popović napisao dramu Svetislav i Mileva, koja se bavi ovim događajem koji je obeležio srpsku istoriju. Za razliku od Mite Dimitrijevića, koji prikazuje princezu kako, zarad mira i spasenja, dostojanstveno prihvata ponudu i spremno dočekuje svatove, Sterija je prikazuje kao ženu koja se teško rastaje od svog voljenog mladića i sve vreme u haremu žali zbog svoje sudbine. Kod Sterije je princeza navodno i prevarila Bajazita sa Svetislavom, a Dimitrijevićeva Olivera zaljubljuje se u Bajazita i tužno jadikuje:
Bajazite! Što si Bajazit baš?
Što nisi Osman, Zarif, drugi ko?
[…]
Slađi mu guk no belom golubu,
A srce, srce nevinije još…
Duši mu ne bi smetô garav lik,
Još samo, samo da nisi Bajazit…
Mita Dimitrijević u drami Olivera pokazuje silnu ljubav između srpske princeze i turskog sultana. Dok su oni uživali u velikoj ljubavi i uzajamnom poštovanju, ozlojeđeni turski svet nije im mogao ništa. Iako su pravili spletke na razne načine, njih dvoje su verovali jedno drugom i bili spremni da podnesu sve žrtve i iskušenja. Prema istoriji, Olivera nije nikada primila islam, Bajazit joj čak sagradio i crkvu. Turci su iznenađeni i ogorčeni na Bajazita, ljuti su jer ga je ona zaslepila, smatraju da ga je omađijala i da je na taj način izneverio svoj narod i veru.
Jedna od onih koje prave zavere u Oliverinom i Bajazitovom životu je Sevdija, sultanova omiljena žena iz harema pre nego što će Olivera doći. Ona je Grkinja, kojoj je srce, dok je plakalo za zavičajem svojim, smirio moćni Bajazit i pokazao joj nežnost i ljubav. Sad povređena zamenjena žena, ona ne može ni njemu, a ni Oliveri da oprosti, te je moli da joj vrati dragog. Mita Dimitrijević u ovoj situaciji pokazuje Oliverinu zbunjenost i uplašenost, jer bi time dovela svoj, srpski, narod do propasti. Kako bi dobila šta želi, Sevdija sa Kizlar-agom kuje planove da napakosti Oliveri.
Da li je ljubav između Bajazita i Olivere dovoljno jaka da premosti sve prepreke i prevaziđe iskušenja? Kako će se završiti njihova priča?
Olivera nije jedina Srpkinja koja je doživela ovakvu tragičnu sudbinu. I Mara, ćerka despota Đurđa Brankovića, postala je žena turskog sultana Murata II. O Marinom životu na turskom dvoru možete čitati u drami Slepi Brankovići Miloša Perovića.
Podsećamo da se u okviru edicije Otrgnuto od zaborava nalaze i druge manje poznate drame koje govore o velikim ljubavima: Vladimir i Kosara Lazara Lazarevića, Mejrima Matije Bana, Čučuk Stana Milorada Petrovića Seljančice, Izabrane drame (Svetislav i Mileva, Miloš Obilić, Nahod Simeon) Jovana Sterije Popovića i druge.
Dramu Olivera možete videti OVDE, a sva dela Mite Dimitrijevića koja je Portalibris objavio OVDE.