Skip to content Skip to sidebar Skip to footer
Ćir | Lat

Kosovska tragedija i Ugašeno ognjište Žarka Lazarevića

Kosovska tragedija je drama Žarka Lazarevića u kojoj, kako i sam naslov kaže, obrađuje jednu uvek aktivnu temu: temu Kosovskog boja. To je zapravo dramska pesma koja se sastoji iz prologa, četiri čina i epiloga, nastala 1913. godine kao proizvod nadahnuća uspesima u balkanskim ratovima. Žarko Lazarević, u trenutku kada srpska vojska zajedno sa ostalim balkanskim zemljama savlada Tursku u Prvom, a zatim i Bugarsku u Drugom balkanskom ratu, dobija inspiraciju za umetničko ostvarenje, pretočeno u stihove Kosovske tragedije. Ovaj podvig podseća na veliku bitku iz 14. veka, na svetu bitku u kojoj je srpska vojska pod vođstvom kneza Lazara poražena, ali je svoje zemaljsko carstvo zamenila za nebesko. Žarko Lazarević je podsetio na veliki podvig i stradanje srpske vojske koje se dogodilo pet vekova ranije, a samim tim i na početak viševekovnog ropstva Srba pod Turcima. Tada je bio pad Srpskog carstva, ali tog pada se prisećamo upravo u trenutku kada mu je došao kraj – viševekovno robovanje Turcima je okončano, Srbija je najzad postala slobodna država. Upravo zato na samom početku Kosovske tragedije stoji posveta: „Osvetnicima sa Kosova, slavnoj srpskoj vojsci od Veličanstva do redovaˮ.

Drama ima cikličnu kompoziciju, jer počinje prologom, a završava se epilogom, koje izgovara Kosovka Devojka. Početak Kosovske tragedije donosi sliku povratka tri pobratima sa čuvene večere kod kneza Lazara, pre Kosovskog boja. Slika večere prikazana je retrospektivno u govoru Miloša Obilića, Ivana Kosančića i Milana Toplice. Nastavlja se u domu Vuka Brankovića, koji je i ovde okarakterisan u skladu sa narodnim predanjem – kao izdajica na Kosovu. Sama slika bitke nije prikazana, niti je u čitavoj drami prisutan lik kneza Lazara. Prisutan je samo u razgovoru drugih likova. Kosovska tragedija i Ugašeno ognjište

S druge strane stoji Ugašeno ognjište – drama iz seoskog života u pet činova sa pevanjem brzopleto se klasifikuje kao narodni komad sa pevanjem i pucanjem. Ona je pre svega socijalno-psihološka drama, sa ozbiljnom tematikom, gde je ljubavni zaplet tek u drugom planu, a vanredni napevi na originalne piščeve stihove samo su spoljni ukras komada, koji sa radnjom nemaju direktnih dodirnih tačaka. U središtu interesovanja Ugašenog ognjišta Žarka Lazarevića su pitanja kao što su opstanak ili gašenje zadruge Simića, imanje ili neimanje poroda, muška ili ženska jalovost, pa tek onda ljubav i mržnja, vernost i preljuba, pesma i tuga glavnih junaka. Dramska snaga dešavanja, daroviti pesnički jezik, pouzdano građenje karaktera, vešto vođenje scenske radnje glavne su odlike dramaturgije komada, koji se ponegde naziva Ugašeno ognjište, a ponegde Kada zemlja zaplače. Narodni ili seoski komadi sa pevanjem i pucanjem nemaju tako dramatične naslove, ni tako složenu tematiku, ni tako razrađenu dramaturgiju. Tragična surovost završnog prizora, kada stradaju nedužni, a ognjište se gasi, koja je iskazana gotovo bez reči, ali razrađenim mizanscenom, spada u red najbolje prostudiranih, antologijskih napisanih epiloga u sveukupnoj srpskoj dramaturgiji.

Ugašeno ognjište i Kosovska tragedija Žarka Lazarevića su redak trag dramskih oblika nastalih u periodu srpske moderne, te s te strane predstavljaju veliku dragocenost srpske književnosti 20. veka, u periodu nakon balkanskih ratova i za vreme Prvog svetskog rata.

Podsećamo da se u okviru edicije Otrgnuto od zaborava nalaze i druge manje poznate drame srpskih pisaca, među kojima su: Vladimir i Kosara Lazara Lazarevića, Čučuk Stana Milorada Petrovića Seljančice, Zadužbina Milorada Šapčanina, Lazar Miloša Cvetića i druge. Svi naslovi dostupni su na sajtu Portalibrisa.

Knjigu Kosovska tragedija i Ugašeno ognjište pogledajte OVDE, a sva dela Žarka Lazarevića OVDE.

Ostavite vaš komentar

0
    0
    Vaša korpa
    Vaša korpa je praznaVratite se u prodavnicu