Kratka povjesnica Srba (od postanja Srpstva do početka XX veka) delo je autora Sime Lukina Lazića.
Sima Lukin Lazić bio je književnik i novinar, sarađivao je sa brojnim časopisima, a neke je i uređivao. Pored toga, napisao je i nekoliko knjiga u prozi, kao i stihove. Teme koje je obrađivao u svojim delima bile su različite – od humorističkih do političkih i istorijskih. Kako je zabeleženo, od mladosti ga je krasio izraženi patriotizam, želeo je i da učestvuje u srpsko-turskom ratu, ali nije primljen zbog bolesti. Ipak, svoja rodoljubiva osećanja Sima Lukin Lazić imao je priliku da iskaže na drugi način – intelektualnim radom i pisanjem. Upravo je jedno od takvih njegovih dela Kratka povjesnica Srba. U ovoj knjizi autor je nastojao da predstavi, kako je i samim naslovom određeno, u kratkim crtama važna poglavlja iz srpske istorije. Samu reč povesnica Sima Lukin Lazić na samom početku objašnjava ovako: „Istorija je grčka riječ, a srpski se to kaže povjest ili povjesnica iliti pametarnica – sve je to jedno isto.”
Kratka povjesnica Srba je podeljena na poglavlja koja se odnose na određene periode u srpskoj istoriji. Naslovi poglavlja opisuju i određuju na neki način periode na koje se odnose, naravno, onako kako ih je autor doživeo – Doba predistorijsko, Doba odrođavanja, Doba županijsko, Doba državnog sazrevanja, Zlatno doba srpsko, Doba stradanja i čeličenja, Doba svanuća i slobode. Pored toga, na početku se nalazi deo u kom Sima Lukin Lazić daje uvod u svoje delo Kratka povjesnica Srba, objašnjava svoje motive za pisanje ovakvog dela, koji najviše leže u njegovim rodoljubivim osećanjima i potrebi da se svom narodu na neki način oduži.
Autor smatra da je poznavanje istorije sopstvenog naroda i svest o važnim stvarima iz sopstvene prošlosti osnova na kojoj se gradi bilo koje snažno i stabilno društvo. Tako on kaže: „Čovjek koji ne zna, a neće da pozna povjesnicu svoga naroda, to je nesvjesno čeljade bez roda i imena, bez ljubavi i ponosa. Takvo čeljade liči na siroče nahoče sa ulice, koje ne zna ni kako je ni otkuda je došlo na svijet, ni ko mu je bio otac, đed i prađed.” Pisac nas takođe upozorava da iz prošlosti treba učiti, kako se greške ne bi ponavljale u budućnosti, te da je to još jedan razlog zašto je istorija jedna od osnovnih disciplina za svakoga.
Iako je svoju knjigu nazvao kratkom istorijom srpskog naroda, i iako možemo reći da ona po obimu i broju strana takvom određenju odgovara, Kratka povjesnica Srba nikako nije delo bez detalja i bez faktografije. Naprotiv, svaki period i događaj koji opisuje, autor slika vrlo studiozno i temeljno, a ipak uspeva da ostane dovoljno kratak da na nevelikom broju strana obuhvati gotovo čitavu prošlost srpskog naroda, do kraja XIX veka. Svoje izlaganje o Srbima počinje izlaganjem zanimljivih teorija o samom imenu Srbin, kao i lokalizacijom Srba u okviru slovenskih i šire, indoevropskih naroda. On zatim priča o teritorijama koje su Srbi, prema njegovim izvorima, u prvo vreme naseljavali, kako su se selili, koji su im sve narodi srodni, ali se osvrće i na veru, običaje, prosvetu tog prvog, najstarijeg vremena. Tako je npr. jedan od zanimljivijih delova onaj kada opisuje staru slovensku religiju i objašnjava kako su od mnogobožaca postali hrišćani, ko su im bili važni bogovi dok su bili pagani, šta su za njih predstavljale vile, vampiri, veštice, zmajevi, ko su bili i čemu su služili „žrecovi”, mnogobožački sveštenici; ili pak kako su od paganskih bogova nastali današnji sveci koje Srbi proslavljaju kao krsnu slavu.
Navedene pojedinosti su samo početak bogate srpske istorije, a u Kratkoj povjesnici Srba Sime Lukina Lazića može se čitati i o svim ostalim važnim događajima do početka XX veka – od srednjovekovnih vladara i njihovog dobrog ili lošeg upravljanja državom, o njihovim međusobnim previranjima i koškanjima, o bosanskim zemljama i vladarima, o velikim porazima i gubicima srpskim, ali i velikim herojstvima, podvizima i hrabroj borbi za slobodu.
Podsećamo da su u okviru edicije Otrgnuto od zaborava reizdate i druge knjige srpske istorije što su: Istorija srpskog naroda Ljubomira Kovačevića i Ljubomira Stojanovića, Rat na Kosovu i Staroj Srbiji Jaše Tomića, Odnosi između Srbije i Austrougarske u XX veku i Crna knjiga Vladimira Ćorovića, Borbe starog Beograda Mihaila S. Petrovića i mnoge druge.
Sva dela Sime Lukina Lazića možete videti OVDE, a knjigu Kratka povjesnica Srba OVDE.