Skip to content Skip to sidebar Skip to footer

Da li znate ko je Gerasim Zelić

 

Gerasim Zelić (1752–1828) bio je arhimandrit pravoslavnog manastira Krupe i generalni vikar Srpske pravoslavne crkve u Dalmaciji i Boki kotorskoj, srpski pisac i prvi član Matice srpske, osnovane u Pešti 1826. godine.

Gerasim Zelić rođen je 1752. godine u svešteničkoj porodici, na krštenju dobivši ime Kiril. Već kao dete želeo je da se posveti monaškom pozivu, uprkos željama svog strica i glave porodice, popa Stefana. Razlozi za ovo stričevo protivljenje nisu nimalo neočekivani – u porodici je već bilo nekoliko dečaka koji su učili za sveštenike, a u seoskim domaćinstvima ruku nikada nema dovoljno.

Sa osam godina Kiril odlazi u manastir Krupu i prvo „uči bukvicu” kod monahinje Ane, poznatije kao baba Štula. U Krupi će se i zamonašiti i uzeti ime Gerasim. U tadašnjoj severnoj Dalmaciji postoji oko šezdeset pravoslavnih crkava i tri manastira: Krupa, Krka i Dragović, koji čine središte kulturnog života Srba ovog prostora.

Ako je suditi prema Zelićevoj autobiografiji, on se čitavog svog života borio kako za svoje crkveno dostojanstvo, odnosno poziciju u crkvenoj hijerarhiji, tako i za očuvanje autonomije Srpske pravoslavne crkve u Dalmaciji. Za pravoslavni narod je vreme u kome su se često na vlasti smenjivale katoličke zemlje, Mletačka republika, Austrija i Francuska, bilo posebno komplikovano i teško. Iako sukobljene, zbog svojih različitih političkih ciljeva, sve tri zemlje imaju suštinski isti odnos prema pravoslavnom življu. Ovde se posebno prepoznaje veština i diplomatski dar koji je Gerasim Zelić imao, da kod svih trenutnih vlasti uspe da zadrži svoju visoku poziciju u manastiru, ali da nikada ne ugrozi status Crkve.

Gerasim Zelić je tokom svog života mnogo putovao, u Carigrad, Rusiju, Francusku, Italiju, Austriju. Cilj ovih njegovih putovanja je, sa jedne strane, bio diplomatski – snaženje pozicije pravoslavne crkve u Dalmaciji, a sa druge strane, sticanje ličnih poznanstava i veza koje će mu olakšati postizanje ličnih ambicija i nadmoć u unutarcrkvenim sukobima.

Posebno je zanimljiv opis njegovog putovanja u Rusiju, gde je išao da pribavi materijalna sredstva svom manastiru. Gerasim Zelić piše o susretu sa caricom Katarinom Velikom i knezom Potemkinom, sa kojima je u više navrata razgovarao i koji su na njega ostavili veliki utisak.

Kada su 1806. godine Dalmacijom zavladali Francuzi, njihovi zakoni o verskim slobodama obuhvataju i pravoslavce. Uočivši dobru priliku, Zelić se posebno angažuje i stavlja se na čelo deputacije kojoj Napoleon treba da potvrdi ista prava koja uživa i katolički svet. O svojim brojnim audijencijama kod Napoleona Gerasim Zelić će u svom Žitiju pisati sa posebnom pažnjom, pa na jednom mestu slikovito svedoči o Napoleonovoj ličnosti:

U ono osam mjeseci, dok sam se u Parizu bavio, došao mi je najmanje 30 puta koje što po dvije po tri riječi zapitati. Ja sam ga svagda slobodno dočekao i slobodno na ono odgovorio što me je pitao. On je k meni dolazio i pitao me koješta, ponajviše zato ne bi li se ja prepao i smeo da mu ne umijem šta odgovoriti, misleći da mi je sada prvina s carem govoriti. A nije znao da sam ja do to doba imao čest već sa tri cara govoriti: s imperatorom Josifom II, Leopoldom i Francom, tako s rusijskom imperatricom Ekatarinom, s kraljem poljskim Stanislavom i Evgenijom vicekraljem Italije.   

Gerasim Zelić je nesumnjivo ličnost koja je u istoriji Srpske pravoslavne crkve ostavila značajan trag; ali, možda je još značajniji doprinos koji je on ostavio srpskoj književnosti. Svojim obimnim Žitijem pisanim u duhu evropskog prosvetiteljstva, a po ugledu na Dositejevo delo Život i priključenija, ostavlja značajan opis i svedočanstvo o duhovnom, kulturnom i svakodnevnom životu Srba u Dalmaciji.

Podsećamo da su u okviru ove edicije reizdata memoarska i autobiografska dela i drugih zaboravljenih srpskih pisaca kao što su: Prota Mateja Nenadović (Memoari), Milica Janković (Ispovesti), Slobodan J. Jovanović (Spomenica), Dragutin Ilić (Zaječarska buna),  Simo Matavulj (Bilješke jednog pisca), Živojin Mišić (Moje uspomene) i mnoge druge. Svi naslovi dostupni su na sajtu Portalibrisa i moguća je online kupovina knjiga.

Dela ovog autora možete pronaći OVDE.

Ostavite vaš komentar

Kupon ne važi za knjige koje su već na specijalnim akcijama
Your subscription could not be saved. Please try again.
Uspešno ste se prijavili.
0
    0
    Vaša korpa
    Vaša korpa je praznaVratite se u prodavnicu